Primjena GIS-a

GIS je neophodan alat u svim oblastima projektovanja, planiranja, upravljanja i analiziranja. Širom svijeta koriste ga elektro, mašinski i građevinski inženjeri, arhitekte, bankari i ekonomisti, novinari, učitelji, geodetski inženjeri, ekolozi, političari, kriminolozi, urbanisti, zdravstveni radnici i drugi.

Poslovni ljudi vide svijet kao skup informacija o prodaji, potrošačima, skladištima, demografskim profilima i još mnogo toga. Osnova za sve ove informacije je adresa, region prodaje, ili transportni putevi isporuke što sve može biti prikazano i interaktivno upravljano na karti.

Profili i CAD crteži koje rade inženjeri elektrotehnike, mašinstva, građevine ili arhitekture fomiraju osnovu GIS baza podataka kojima upravljaju njihovi klijenti. Planerski i inženjerski zadaci koji se mogu jednostavnije rješavati sa GIS software-om su:

• Analiza lokacija
• Nadzor i praćenje
• Automatsko kartiranje
• Analiza kvaliteta vode
• Modeliranje terena
• Geobibliografija
• Pedološke analize
• Inventura i kontrola zaliha

Pritisak konkurencije i novih regulativa uslovljava upravljanje cjevovodima i drugim instalacijama na jedan efikasniji i odgovorniji način. To zahtjeva pristup informacijama zasnovanim na geografski distribuiranim elementima i operacijama. U današnjem konkuretnom svijetu, uspješno upravljanje instalacijama zahtijeva maksimum od svih resursa, ljudi, opreme i informacija. Koristeći GIS za integraciju geografije sa drugim relevantnim podacima dobijamo sistem potpuno opremljen za ovaj zadatak.

Pomoću GIS-a na jednoj karti moguće je prikazati ogromnu količinu podzemnih instalacija. Takve karte su važan vodič za izvođače građevinskih radova prilikom kopanja, da bi se izbjegle materijalne štete i nesretni slučajevi. Karta još može biti preklopljena slojevima sa ulicama i svim drugim informacijama o instalacijama, kakav su tip, veličina ili dubina.

Energetske instalacije

Slika 1 Elektroenergetska mreža Tuzlanskog kantona

Distribucija energenata, kakvi jesu električna energija i gas, predstavljaju zadatak koji izvlači maksimum iz jednog geoinformacionog sistema, jer zahtijeva stalni uvid u sve raspoložive resurse, kako ljudske tako i opreme. Ako bi neko prošao kroz čitav spektar operacija, teško da bi našao i jedan slučaj koji ne nosi taj prostorni element. Oprema, objekti, ekipe na terenu, potrošači, svi događaji u sistemu asocirani su sa nekim položajem u prostoru. U suštini, GIS integrira i daje sve potrebne informacije.
Na Slici 1 prikazana je elektroenergetska mreža Tuzlanskog kantona. Karta je kreirana od slojeva sa elektroenergetskim sadržajem (transformatorske stanice i vodovi), ali i od drugih slojeva koji jasnije opisuju njihov geografski položaj (rijeke, jezera, putevi, pruge, i naselja), te administrativnih granica (kanton i opštine).

Telekomunikacijske instalacije

Industrija telekomunikacija se razvija nevjerovatnom brzinom, što rezultira oštrom konkurencijom i sve širim spektrom usluga koje se nude korisnicima. Rješavanje mnogih poslovnih problema koje ovakva preduzeća imaju zahtijeva dobro poznavanje položaja korisnika i postojećih instalacija i objekata.

Ostale komunalne instalacije

Većina preduzeća koja se bave problematikom vodovoda, kanalizacije i centralnog grijanja koristi GIS tehnologiju da bi objedinili raznovrsne informacije sa geografskom komponentom u jedan održiv sistem. GIS omogućava da se organizira i upravlja protokom pitke i otpadne vode, dostavom tople i vrele vode prateći prostorni položaj i stanje vode, ventila, hidranata, mjerača, skladišnih kapaciteta i šahtova. Povezujući tehnologiju GIS-a sa SCADA-om (Supervisory Control And Data Acquisition – Nadzor i prikupljanje podataka) dobiva se sistem sposoban za automatizirano prikupljanje i analizu prostornih podataka. Ovakvi sistemi povećavaju produktivnost i unapređuju organizaciju.

Prirodni resursi su bogatstvo svake zemlje i cijelog čovječanstva i potrebno je njima upravljati planski i umjereno. Tu prije svega spadaju poljoprivredna zemljišta, šume, fosilna goriva i minerali, te vodeni svijet rijeka, jezera i mora.

Rudarstvo i geologija

GIS daje pravi okvir za prikupljanje, analizu i interpretaciju kompleksnih prostornih i tabelarnih podataka kakvi se koriste u rudarstvu i geologiji. Kartografija, prostorni koncept i operativnost u vremenu i prostoru su upravo neophodni za efektivno eksploatisanje rudnih bogatstava.
GIS pruža mogućnost rudarskom inženjeru ili geologu koji vrši eksploataciju mineralnih sirovina da to radi intelegentnije, efikasnije, ekonomičnije i sigurnije, ali i uz veći stepen zaštite okoline. Slika 2 prikazuje jedan takav tematiziran prikaz položaja pojedinih mineralnih resursa Rusije.

Nafta

GIS pomaže naftnim kompanijama u donošenju važnih odluka kao: Gdje bušiti? Kuda provući cjevovode? Gdje izgraditi rafineriju? Više od 90 procenata velikih naftnih kompanija koriste GIS kao integralni dio procesa donošenja odluka.

Šumarstvo

Gazdovanje šumama predstavlja kompleksan i zahtjevan izazov šumarskim planerima i menadžerima. Planiranje, pravljenje inventure šuma i druge poslovne odluke su aktivnosti za koje je neophodno upravljati velikom količinom različitih podataka.
GIS daje opštu sliku o šumsko privrednom području i omogućava izvršavanje zadataka kao što su razvoj strategija upravljanja za duži period, planiranje sječe, pošumljavanja, sakupljanja podataka o trenutnom stanju i mnogo više.

Slika 2 Mineralni resursi Rusije

Poljoprivreda

Uz današnje konkurentno tržište, optimalno sjetva i žetva je važan faktor za uspješnog poljoprivrednika. Ključ za postizanje takvih rezultata je tzv. “precizna poljoprivreda”, što podrazumijeva poznavanje specifičnih uslova zemljišta.
GIS omogućava poljoprivrednicima prostorne analize agronomskih podataka. Rezultati identifikuju fizičke i hemijske osobine zemljišta i uzroke različitih prinosa polja.
Samo kartiranje gdje i koliko treba nađubriti zemljište, te gdje i koliko je već nađubreno može na većim farmama donijeti velike uštede u vremenu i novcu.

Okeani i mora

Okeani i mora predstavljaju osnovu života na našoj planeti. Zbog toga, razumijevanje i upravljanje ovim resursima su od vitalnog značaja za egzistenciju čovječanstva.
GIS se koristi za kartiranje kako informacija vezanih za morsku floru i faunu, tako i fizičkog modela terena pod vodom. Takođe se koristi za kartiranje događaja kakvi su zemljotresi, razorne oluje ili uticaji talasa na teren, što pomaže boljem razumijevanju dinamike ovih dešavanja.

Transport

Transportni sistemi, uključujući puteve i željeznicu, mostove i tunele, zračne i morske luke su danas uglavnom planirani i nadgledani pomoću GIS-a. Javni i privatni prevoz širom svijeta postaje efikasniji zahvaljujući primjeni GIS-a. I putnici i teret stižu tačnije po rasporedu, ali i sigurnije.
Avio kompanije i kontrole leta koriste GIS da optimiziraju puteve i kapacitete, da isplaniraju preusmjeravanja usljed vremenskih prilika ili drugih hitnih slučajeva. GIS pruža odličan sistem vizualizacije putanja letova, kapaciteta ili izometrijskog prikaza buke.
Putna infrastruktura predstavlja jednu od najvećih i najvažnijih investicija za jednu državu, na bilo kojem stepenu razvoja. Prevoz ljudi i dobara bilo u domaćem bilo u međunarodnom saobraćaju je od vitalnog ekonomskog značaja. GIS pomaže u uočavanju povezanosti putne mreže, što je ključni faktor za projektovanje i održavanje.

Što se tiče masovnog putničkog prevoza GIS se uspješno koristi za:

• Planiranje i analizu putnih realacija,
• Dispečering autobusa i reagovanje u slučaju nužde,
• Automatsko lociranje i praćenje vozila,
• Kreiranje rasporeda,
• Nadgledanje autobuskih stajališta i drugih elemenata transporta,
• Praćenje, napajanje, komunikacija i signalizacija,
• Izvještavanje i analiza nesretnih slučajeva,
• Demografske analize za proširivanje kapaciteta,
• Planiranje i modeliranje transporta.

Također, željezničke kompanije širom svijeta prepoznale su u GIS-u alat za upravljanje ključnim informacijama koje se tiču operativnosti, održavanja, upravljanja i odlučivanja.
Osnova za rješavanje transportnih, ali i većine drugih geografskih problema je dobro poznavanje reljefa terena.

Katastar, ubanizam i prostorno planiranje

GIS omogućava geodetskim inžinjerima da kreiraju inteligentne zemljišne karte pomoću alata za prikupljanje i preuzimanje podataka, kao i geodetskih analiza. GIS integrira neophodne CAD alate za izvođenje zadataka kao što su

• Dimenzioniranje mreže parcela,
• Editovanje geometrije,
• Druge mogućnosti editovanja i analize.

Pomoću mobilnih GIS paketa geodete mogu prikupljati podatke i analizirati ih na terenu, što u mnogome povećava efikasnost.

Slika 3 Dvadesetogodišnji urbanistički plan opštine Villach, Austria

Korisne razvojno komunalne funkcije koje se mogu efikasnije izvršavati pomoću GIS-a su između ostalog:

• Priprema, kartiranje i analiza urbanističkih planova, rasporeda kuća, kontrola korištenja zemljišta, zoniranje, lokacija objekata;
• Demografske analize za projektovanje naselja i sagledavanje smjera razvoja;
• Operacije inspekcije i izdavanja dozvola za gradnju, provjera kalkulacija za povlastice, inspekcija puteva dostave građevinskog materijala, izdavanje dozvola prolaska i kreiranje izvještaja;
• Podrška programima i strategijama ekonomskog razvoja, kao što je odabir lokacija i objekata pogodnih za industrijski i komercijalni razvoj;
• Šalter sale – službenici imaju brz pristup katastarskim podacima o parcelama i vlasništvu, zoniranju, mogućnosti gradnje, i drugim javnim informacijama.

Na Slici 3 prikazan je primjer dvadesetogodišnjeg urbanističkog plana razvoja opštine. Ovakav plan predstavlja zakonsku osnovu za izvođenje svih građevinskih radova u sljedećih dvadeset godina.

Zaštita okoline

GIS, svojom baziranošću na prostornim informacijama i svojom sposobnošću obrade velike količine podataka je ključ efikasnijeg i jeftinijeg nadgledanja čovjekovog uticaja na okolinu.

Pomoću GIS-a moguće je kreirati i održavati katastar zagađivača. Ovakav katastar se sastoji od slojeva informacija o zagađivačama i ispustima. Podaci imaju vremensku komponentu u smislu nastajanja novih zagađivača i prestanka sa radom starih, i u smislu podataka o količini zagađenja koji se prikupljaju u različitim vremenskim periodima.
Takođe je moguće unositi i ažurirati zagađivače, ispuste, pretraživati zagađivače po ispustima i obratno, sortirati podatke po zagađivačima, po ispustima, postavljati različite upite, upoređivati dostavljene podatke o emisiji sa zakonski dozvoljenim, kreirati različite izvještaje.

Edukacija

Većina problema sa kojima se svijet suočava danas – okolina, ekonomija, politika, socijalni problemi – egzistiraju u geografskom smislu. GIS svojim alatima za geografska istraživanja i analize približava ovaj sadržaj učenicima.
Geografija je važan činilac u mnogim disciplinama koje se izučavaju u školi: poljoprivreda, geologija, biologija, zaštita okoline, matematika, sociologija, ekonomija, književnost i mnoge druge.

Zdravstvo i zdravstvene usluge

Veliki je potencijal GIS-a u unaprijeđivanju zdravstvenih usluga. Kada je u pitanju kućno liječenje, integrišući informacije o položaju pacijenata, pristupnim putevima, stanjima pacijenata odnosno prioritetu, te statističke podatke o demografiji ili zadovoljenosti pacijenata GIS igra kritičnu ulogu u određivanju gdje i kada intervenisati, povećati kvalitet njege ili unaprijediti medicinske usluge. Pronalazi efikasnije i jeftinije načine dostave i čuva pacijentovo povjerenje. Posjeduje mogućnosti pristupa i prikaza podataka koje zadovoljavaju potrebe zajednice.

GIS za novinarstvo i izdavaštvo

Istina je kada kažu da “slika vrijedi kao hiljadu riječi”, a koji je bolji način za opis reporterovog izvještaja nego kroz karte? GIS oživljava izvještaj i omogućava čitaocu vuzaulizaciju činjenica sa terena.
Takođe, GIS daje reporterima brz i tačan pristup geografskim podacima tako da činjenice mogu biti provjerene i rokovi ispoštovani.
Izdavači mogu koristiti GIS da bi napravili efikasnu distributivnu mrežu, odredili područja prodaje i reklamiranja.

GIS i vlast, zakonodavstvo, bezbjednost

Vlasti širom svijeta su primorani da ubrzavaju poslovne aktivnosti uprkos kompleksnim zahtjevima koje pred njih postavlja politika i pravna regulativa. Primorani su proučavati ogromnu količinu informacija da bi bili u stanju izvršavati svoje dužnosti na pravedan i pouzdan način. Gotovo sve ove informacije su na neki način povezane sa geografskim elementima kakvi su adrese, parcele, poštanski brojevi, birački skupovi i slično.
GIS tehnologoja pruža prlagodljivu grupu alata nephodnih za institucije upravljanja. Što je još važnije, omogućava dijeljenje podataka među odjeljenjima i institucijama.

GIS omogućava sudstvu i čuvarima reda da efektivnije planiraju djelovanja u hitnim slučajevima, odrede prioritete, analiziraju protekle događaje i predvide buduće. Za čuvare reda i zakona jako je važna informacija o lokaciji narušavanja javnog reda i mira, incidenta, osumnjičenog ili žrtve da bi mogli pravovremeno i odgovarajuće djelovati.

GIS ima važnu ulogu u očuvanju bezbjednosti. Pravovremeno djelovanje zahtjeva reakciju na podatke dobivene iz različitih službi, a GIS je najbolji software za integraciju takvih podataka. Sposobnost pristupa i brze obrade informacija, kao i djelovanje na mjestu gdje je neophodno može biti od životnog značaja. Informacija o lokaciji incidenta ili katastrofe je često od krucijalnog značaja da bi se moglo djelovati na odgovarajući način.

GIS, planiranje i razvoj komunalne infrastrukture

Savremena komunalna administracija suočava se danas sa raznim problemima koji se uglavnom podudaraju sa općim društvenim trendom, karakterističnim za cijelo čovječanstvo. Rapidna urbanizacija, višestruko povećanje iskorištenja prirodnih resursa, porast stanovništva, neracionalna potrošnja vode, zagađenje, pooštravanje ekoloških kriterija, poskupljenja usluga održavanja infrastrukture, oskudica sa prostorom za stambenu i poslovnu izgradnju, neproporcionalnost saobraćaja i saobraćajne infrastrukture, samo su neke od velikog broja poteskoća koje zabrinjavaju komunalne službe i organizacije.

Najveći broj ovih problema su problemi vezani za prostor odnosno prostornog su karaktera. Ako bismo za primjer uzeli snabdijevanje grada vodom ili nekim energentom, svaki građanin bi zahtijevao redovno, neprekidno i pouzdano snabdijevanje uz optimalnu cijenu. Ovo je moguće uz racionalno korištenje  minimalne gubitke distribucionog sistema, planiranje i upravljanje sistemom uz razvoj koji prati dinamiku povećanja broja korisnika. Na prvi pogled sve izgleda jednostavno i izvodljivo.

Racionalno korištenje podrazumijeva razvoj građanske svijesti uz poduzimanje raznih stimulativnih mjera. Da bismo smanjili gubitke sistema na minimum neophodno je lokalizovati postojeće i potencijalne gubitke u sistemu te osigurati redovni tehnički monitoring i odražavanje distribucionog sistema. Ovo je organizaciono povezano sa prostorom odnosno položajem pojedinih dijelova sistema.

Planiranje i upravljanje distribucionim sistemom koji se razvija proporcionalno rastu broja korisnika je prilično složen proces. Prije svega planiranje komunalne infrastrukture zavisi od društvenih potreba, prostornih uslova, strategije razvoja i ekonomsko-političkih faktora. Prilikom izrade prostornog plana moguće je definisati prostor i pravce razvoja komunalne infrastrukture, ali intenzitet i brzinu razvoja je teško predvidjeti. Zbog selektivnog urbanističkog planiranja, cesto se dešava da se u kratkom periodu ove definicije promjene iz raznih razloga, tako da komunalne organizacije ne mogu tehnički optimizirati razvoj distribucionog sistema u skladu sa porastom potrošnje. Prognozirati rast distribucionog sistema na osnovu statističkih podataka je prihvatljivo u investicionom smislu, ali statistički parametri nisu dovoljni za prostorni razvoj sistema. Kao potvrdu ovoj konstataciji imamo u nekim dijelovima grada pojavu nedovoljnog pritiska vode sa povremenim nestašicama, ili nestabilan napon sa prekidima napajanja, kad je riječ o elektro snabdijevanju.

Ovakve pojave se danas mogu izbjeći planiranjem razvoja komunalne infrastrukture tehnikama prostorne analize na osnovu parametara raspoloživih kapaciteta, prostornih potencijala i tehničkih faktora koji utiču na tražena rješenja.

Projektovanje i analiza razvoja distribucionih sistema svodilo se uglavnom na tehničko znanje i iskustvo projektanata, koji su pojedinačno davali idejna rješenja bazirana na prihvaćenom stereotipu. Razvojem informatike i CAD-a omogućena je brza saradnja timova planera raznih profesionalnih profila što je omogućilo jednostavnije praćenje dinamike razvoja komunalne infrastrukture u smislu planiranja. Danas, geo-informacione tehnologije omogućavaju primjenu prostorne analize koja procesu planiranja komunalne infrastrukture daje potpuno novu dimenziju i kvalitet. Takođe, mogućnost integracije GIS-a sa drugima tehnologijama (SCADA, GPS, WAP, telemetrija) ostvaruje prostorni monitoring funkcionalnosti uz interaktivno upravljanje radom komunalnih distribucionih sistema.

Praktično sve obaveze i zadaci jednog distributivnog sistema imaju dodirne tačke sa geografijom: održavanje vodova i puteva, izgradnja i nadgledanje trafo stanica ili putnih trasa, odgovaranje na pozive potrošača, reagovanje u hitnim slučajevima. Svaki od ovih slučajeva određen je svojom lokacijom, odnosno položajem u prostoru. Tako da ne iznenađuje činjenica da komunalna preduzeća sirom svijeta koriste GIS za upravljanje infrastrukturom. Ako se želi imati uvid u to koliko cesto se vrše popravke, ili koji tim poslati i gdje, GIS je očigledno rješenje.
Ono sto je manje očigledno je da inženjeri, takođe, trebaju i katastarske, urbanističke ili demografske podatke o svojim potrošačima. Kada se svi podaci pohranjuju u jednu zajedničku prostornu bazu podataka, podaci su dostupni i svi bolje razumiju svoj dio posla. Izradom prostornog plana većina podataka neophodna za planiranje infrastrukture je već prikupljena u prostornoj bazi podataka.

Inženjeri koji bi inače radili samo s CAD podacima, sada mogu vidjeti, zahvaljujući GIS-u, kako njihov rad utiče na okolinu, na marketing ili na vlasničke odnose zemljišta. Voditi timove za popravke najkraćim putem do mjesta kvara, znati iznad čega se kopa je jedino moguće uz pomoć GIS generisanih informacija o prolaznim putevima i područjima koje treba izbjegavati, zajedno sa detaljima o odredištu i o potrebnom alatu za popravku. GIS omogućava planerima nove infrastrukture siri pogled na sistem u koji će se njihov projekat uključiti.

Osamdesetih, nova pravila natjerala su industriju telekomunikacija u svijet konkuretnog tržišta. Iste sile danas guraju industriju prenosa električne energije istim putem, u svijet gdje konkuretnost i opstanak na tržištu ovisi od korištenja tehnologija posljednje generacije. Rukovodstva preduzeća su otkrila da su im geo-informacioni sistemi upravo neophodni za sve vidove poslovanja od planiranja i razvoja, automatskog kartiranja i upravljanja do potrošačke podrške i dispečeringa. U procesu integracije svih ovih zadataka sa zajedničkom bazom podataka, uvidjeli su da im je i cjelokupna operativnost vise koordinirana i efikasnija.

Obezbjediti funkcionalnost svih dijelova sistema u svakom trenutku, te sposobnost da reaguje na svaku promjenu unutar sistema je veoma kompleksan posao, ali moze biti olakšan ako se svaki elemenat sistema (put, vod, stub, relej, cjevovod) prati pomoću baze podataka, ili još pojednostavljen ako je to prostorna baza podataka kakva je geo informacioni sistem. U GIS-u, stvarna struktura distributivog sistema (gdje su vodovi? Gdje su konekcije?) može biti modeliran pomoću kompjutera, kao i svi drugi objekti: ulice, zgrade, parcele.

Informacioni model dijeli podatke po slojevima. Svaki sloj predstavalja određen tip objekata (putevi, stubovi, mjerni instrumenti, vodovi i slično). Svaki objekat se pohranjuje u zajedničku bazu podataka i uključuje koordinate sto omogućava da kompjuter prikaze objekat na pravom mjestu.

Kako se korištenje GIS-a širilo od inženjerskih projektnih odjela preko dispečerskih kancelarija do službi za informisanje i svi ovi odjeli počeli dijeliti informacije, rukovodstvo bi obično uvidjelo da usklađenost operacija preko jedinstvene prostorne baze podataka rezultira mnogim poboljšanjima. Inženjeri mogu uzimati u obzir i zaštitu okoline, odjel za odnose sa javnošću može razmatrati žalbe potrošača, operativni rukovodioci mogu komentirati dizajnirane planove prije nego budu izgrađeni.
Danas, mnoga preduzeća, uviđaju prednosti dizajniranja geoinformacionog sistema sa dna prema naprednim varijantama.

Postoji veoma mnogo načina na koje je moguće koristiti GIS, ali većina aplikacija spada u jednu od pet oblasti: operativnost, projektovanje, marketing, finansije i kartiranje.

Operativnost

Svakodnevni zadatak jednog distribucionog sistema je upravljanje raspoloživim resursima i nadgledanje njihovog rada. Resursi su putevi, vodovi, stubovi, transformatori, i drugi neophodni dijelovi mreže.
Preduzeća troše znatne količine vremena i novca na logistiku – upošljavanje ljudi i opreme. Logistički problemi prirodno vode GIS rješenjima. Logistika uključuje analize mreža, kako onih koja se tiču određenog preduzeća, tako i onih sa kojima se prostorno preklapaju. Pravilnim planiranjem i optimizacijom transporta, na osnovu raspoloživog voznog parka, GIS može ostvariti velike uštede.
GIS takođe pomaže pri proračunu i raspoređivanju materijala, ljudstva i opreme potrebnih za određeni projekat, tzv. upravljanje poslovanjem.

Na otvorenom tržištu održavanje monopola vise nije moguće i preduzeća moraju postati konkuretna, što znaci stalno povećavanje kvaliteta usluga koje se nude potrošačima. Sa rastom informacione tehnologije rastu i očekivanja korisnika, te i ovakva preduzeća moraju naučiti neke važne lekcije o korisnicima od privatnih preduzeća. Jedna od tih lekcija je da korištenjem GIS-a imaju mogućnost brzog reagovanja na zahtjeve potrošača. Na primjer, za vrijeme ispada, predstavnik službe za informisanje može provjeriti digitalnu kartu na ekranu i informisati potrošača o veličini ispada i, što je još važnije, o vremenu potrebnom za saniranje.

Planiranje i projektovanje

Odjel za planiranje dizajnira i koordinira izgradnju novih i unapređenje postojećih dijelova mreže. U područjima izuzetno brze stambene gradnje, planiranje i kreiranje infrastrukture instalacija može postati uzrokom kašnjenja cjelokupnog procesa. GIS software uz pomoć baza podataka donosi automatizirano planiranje sto snižava cijene gradnje i ubrzava razvoj.
Koristeći GIS i podatke iz distributivnog sistema koji se osvježavaju u realnom vremenu, inženjeri su u prilici da analiziraju performanse elektroenergetske mreže, a da ne napuštaju svoje kompjuterske terminale. Cijeli sistem može biti modeliran i predstavljen u digitalnom obliku što omogućava njegovu procjenu sa stanovišta pouzdanosti, energetskih gubitaka, kapaciteta ili bilo kojeg broja drugih kriterija. U svjetlu ovih činjenica nemoguće je izrađivati dugoročne planove energetskih i drugih infrastrukturnih mreža bez jasnih definicija prostorne uređenosti koja je predviđena prostornim planom. Prostorne baze podataka dobivene prostornim planiranjem su neophodne.

Marketing

U nekim zapadnim zemljama promjena zakonskih normi o poslovanju energijom i telekomunikacija stvorila je kod ovih preduzeća novi pogled na marketing i istraživanje tržišta. Na primjer u Americi, potrošači su u situaciji da biraju od koga će kupiti električnu energiju ili koju telefonsku kompaniju koriste za lokalne a koju za međunarodne pozive. Ovo je primoralo i ova preduzeća da stvaraju nove proizvode i usluge, kao i da se šire na nova tržišta. Počinju da uviđaju ono što su mnogo prije njih uvidjela druga preduzeća koja su odavno na konkuretnom tržištu, a to je da je GIS idealan alat za poduzimanje demografskih istraživanja.
Kao dio ovih novih marketinških nastojanja, oni takođe naporno rade i na unapređenju nivoa njihovih usluga prema potrošačima. Pošto je materija kojom se bave preduzeća prostorno distribuirana, otkrili su da su karte najjednostavniji način za praćenje svih vrsta informacija, te njihova priprema za potrošače bilo u formi odštampanoj na papiru ili isporučeni kao elektronski dokumenti dostupni preko Interneta. Geodemografski podaci za potrebe geomarketinga se mogu crpiti iz raznih resursa. Praktično, najjednostavnije bi bilo preuzimati ih iz prostornog plana.

Finansije i žalbe

Moglo bi se reći da gotovo i nema zadatka u jednom komunalnom preduzeću koji se ne može uraditi jednostavnije pomoću geografskih informacija. Finansijsko odjeljenje je odgovorno, između više stvari, za održavanje sistema prodaje i vođenja računa. Dok su tradicionalne baze podataka pohranjivale informacije samo u tabele, prostorno integrisane baze podataka pružaju jedan vizuelni kartografski prikaz kakav oni nikada prije nisu vidjeli.
Velika svjetska preduzeća koje se bave distribucijom električne energije ili pružanja telekomunikacionih usluga, čak i bez bojazni od uticaja neke konkurencije na tržistu energije, ipak moraju poštovati lokalne zakone i prigovore svojih potrošača. Za njih GIS predstavlja moćan alat za dokazivanje praktične primjene zakona i regulativa, kao i za javno prezentiranje odgovara na žalbe i prigovore drugih preduzeća, nadležnih organa i šire javnosti.
Velike finansijske uštede bi se svakako ostvarile korištenjem jasnih i preciznih definicija koje nam nudi prostorni plan. Obaveze koje isporučilac energenata preuzima prema korisniku bi u svakom slučaju bile realnije za realizaciju kada bi se sistematski planirao razvoj distribucionih mreža.

Kartiranje

Na osnovu veze između specifičnih informacija i karti moguće je identifikovati uzorke i razumjeti ono što i ne bi bilo vidljivo iz statičkih karti i dijagrama.
Mnoge komunalne institucije otkrile su vrijednost GIS-a u unapređivanju svakodnevnih aktivnosti. GIS može biti koristan da pobliže opiše i kreira model mreže instalacija i integriše druge tipove podataka kakvi su rasteri ili CAD crteži. GIS alati za prikaz i selekciju prostornih podataka omogućavaju korisniku da vizualizira planirani rad, naredne aktivnosti, probleme održavanja i prikupljene povratne informacije.
Topološke karakteristike GIS baze podataka podržavaju mogućnosti kakve su praćenje ili pretraživanje mreže i može biti korišten za analizu specifičnih osobina ili usluga koje se tiču dešavanja kakva su prekidi, krahovi i slično. GIS može izvoditi i mnogo zahtjevnije operacije i zadatke održavanja, uključujući upravljanje skladištem, distributivne ili transportne analize, kreiranje prototipova sistema, kao i nadgledanje mreže i SCADA.
Najopipljiviji rezultat izrađenog Prostornog plana jeste jedna velika kolekcija tematskih karata. Ukoliko su ove karte u digitalnom obliku, one predstavljaju pravu riznicu za sve institucije koje se bave distribucijom energenata, vode i telekomunikacijama. Često su ovi kartografski sadržaji osnova za ažuriranje postojećeg stanja infrastrukturnih objekata i planiranje novih.

Geografski informacioni sistem unapređuje organizaciju, integriše podatke i daje pristup informacijama. Činjenica je da je GIS tehnologija već prisutna u komunalnim preduzećima. Obzirom da postoji ogromna praznina u količini prostornih podataka koji su raspoloživi za korištenje u komunalnim preduzećima, korištenje prostornih podataka iz prostorne baze i uz smjernice Prostornog plana, ne samo da je ekonomski opravdano, nego i neophodno da bi planeri u ovim institucijama planirali razvoj infrastrukture na osnovama predviđenim Prostornim planom. Kako je izrada Prostornog plana interaktivan i kontinuiran proces, timovi planera koji se bave planiranjem infrastrukture će efikasnije dati svoj doprinos razvoju i reviziji Prostornog plana koristeći isti jezik, odnosno istu tehnologiju koju su koristili urbanisti kreirajući Prostorni plan.